Ispis fotografske kvalitete

Danas je na tržištu moguće pronaći mnoštvo različitih ispisnih sustava, no za fotografe postoji samo jedna opcija

Ispis tintnog pisača jedina je opcija osobama koje se ozbiljno bave fotografijom. Naravno da ono što za jednu osobu znači ozbiljno bavljenje fotografijom, za drugu može značiti nešto sasvim drugo, što bi dakle mogli okarakterizirati kao ozbiljno bavljenje fotografijom? U kontekstu kvalitete ispisa to znači da ispisujete formate veće od 10 x 15 cm, barem 20 x 30, a povremeno i 30 x 40 ili čak i veće formate. Također da te ispise izlažete ili ih koristite u neke druge svrhe u kojima ih često razgledavaju druge osobe: to može biti neki oblik kataloga, book za modele ili vaš osobni portfolio - uglavnom fotografije su često izložene pogledima, svjetlu i atmosferi, ne leže u obiteljskim albumima koji se povremeno prelistavaju radi uspomene.

Dakle, ako kao osnovni kriterij za ispis postavimo da se radi o komercijalnom ili kvalitetnom umjetničkom ispisu (fine art printing) jedina tehnologija koja zadovoljava taj kriterij je tehnologija tintnog ispisa. Kad govorimo o tehnologiji tintnog ispisa također moramo napraviti jasnu razliku između grafičkog i fotografskog ispisa. Grafički ispis ima znatno niže kriterije kvalitete i trajnosti od fotografskog. Razne reklame i banneri koji se ispisuju na cerade, folije i platna najčešće imaju rok trajanja do 2 godine, a najboljem slučaju 5 godina - iako da bismo u potpunosti bili pravedni prema takvom načinu ispisa moramo priznati da će on biti izložen najekstremnijim uvjetima: kiši, snijegu, suncu, prašini, natezanju i zatezanju, pjeskarenju prašinom koju nosi vjetar i slično. U odnosu na tako ispisane formate naše će fotografije dobiti puno bolji, zapravo kraljevski tretman, biti će pažene i mažene, držat ćemo ih u okvirima, pokrivene staklom, daleko od svih loših uvjeta koje će morati podnositi grafički ispis, čak ćemo s njima baratati u rukavicama - zaista i doslovce - kad se barata kvalitetnim umjetničkim fotografijama koriste se pamučne rukavice kako na sliku ne bi došle nepoželjne supstance kao što je znoj ili masnoća s prstiju.

Danas se nudi mnoštvo različitih sustava ispisa, no oni nikako ne zadovoljavaju fotografske potrebe, sublimacijski pisači daju odličnu sliku, ali su ograničeni na male formate, laserski pisači nemaju dovoljno veliku kvalitetu otiska za fotografske potrebe, a ostale tehnologije fotografskog ispisa polako su potisnute na marginu.

Grafički ispis obavlja se solventnim pisačima - pisačima koji koriste tinte s organskim otapalima, tinte na bazi ulja ili otapala sličnom razrjeđivaču i nitro razrjeđivaču.

Usporedba tintno ispisane fotografije i fotografije nastale kemijskim razvijanjem

Jedno od prvih pitanja koje se postavlja prelaskom na izradu slike uz pomoć tintnih pisača je razlika u izgledu fotografije nastale procesom ispisa i razvijanja. Tvrditi da je jedan način ispisa bolji od drugog nije moguće jer postoje znatne razlike u mnogim segmentima, pa ovisno o potrebama jedan ili drugi ispis mogu dobiti prednost. Možemo usporediti tri osnovne karakteristike

a) izgled
b) trajnost
c) osjetljivost na manipulaciju

Ako uspoređujemo izgled fotografije slobodno možemo tvrditi da ispisni sustavi danas imaju prednost u nizu segmenata: preciznost i količina detalja, usklađenost s izgledom slike na ekranu i raspon boja su na strani ispisnih sustava.

S druge strane razvijene fotografije daju podjednako kvalitetnu sliku iz različitih kutova gledanja, odnosno ne podliježu problemima kao što su selektivna refleksija, metamerizam i bronzing. Također je kvaliteta finiša površine uglavnom još uvijek na strani razvijenih fotografija. Ova zadnja stavka vrijedi i za crno bijelu i za fotografiju u boji. Pri tome moramo jasno razlikovati crno bijelu fotografiju koja je nastala klasičnim razvijanjem iz crno bijelog filma i fotografiju koja je nastala na papiru za fotografiju u boji.

Uspoređujemo li klasičnu crno bijelu fotografiju njezin je izgled još uvijek nekako draži fotografima starog kova, no fotografije ispisane na novim sustavima kao što je HP DJ Z3100 i Z3200 serija pisača, ni malo ne zaostaju kvalitetom. Manje kvalitetni pisači mogu zaostajati s već spomenutim izgledom površine slike koji kod ispisa ovisi o sustavu ispisivanja, tipu tinte i vrsti papira. Uspoređujemo li pak ispisanu crno bijelu fotografiju s fotografijom koja je nastala na papiru za fotografiju u boji ispisana je fotografija neusporedivo bolja.

Osjetljivost na manipulaciju za neke je korisnike vrlo bitna stavka. Radi li se o kvalitetnoj umjetničkoj fotografiji, kojim god načinom da je nastala s njom treba postupati vrlo pažljivo tako da u tom kontekstu ispis ili razvijanje ne čini neku razliku, iako treba napomenuti da je ispisanu fotografiju lakše oštetiti, pogotovo u prvih 24 sata nakon nastanka dok se posve ne osuši. No ako će se fotografijama mnogo i često manipulirati na grub, nepažljiv i neodgovarajući način razvijene fotografije često imaju znatnu prednost nad ispisanim, iako se i po ovoj karakteristici razlika već znatno umanjila. Neke kombinacije papira i pigmentnih tinti izuzetno su mehanički otporne i trpe veliku količinu nepažljivog rukovanja bez ikakvih naznaka oštećenja slike - naravno nakon što se u potpunosti osuše.

Treća stavka koju treba usporediti je trajnost, dobro procesirana i arhivski isprana klasična crno bijela fotografija na baritnom papiru ovdje ima znatnu prednost pred svim ostalim načinima prikazivanja slike, iako joj se ispis na bazi pigmenta znatno približio i sve je više dostiže. Kod upotrebe tinti s karbonskim pigmentom smatra se da je trajnost fotografije ograničena samo trajnošću podloge na kojoj je ispisana.

Fotografiju koja je nastala na papiru za fotografiju u boji, bilo crno bijela ili u boji, na ovom području kotira vrlo slabo i gubi bitku čak i s ispisom na bazi boje.

Treba također napomenuti da je arhivska obrada baritne fotografije kompliciran i zahtjevan proces, u kojem nakon dvostrukog fiksiranja te pažljivog i temeljitog ispiranja slijedi proces zaštitnog toniranja. Danas je sve manje osoba koje fotografiju izrađuju na tako kompleksan i razrađen način pa se postavlja pitanje trajnosti većine crno-bijelih fotografija koje se nalaze na tržištu.

Damir Tiljak